U prvoj knjizi novopokrenute biblioteke "Mač i magija" (urednik je Robert Ranogajec) agilne Zagrebačke naklade objavljena je ova knjiga kao zbirka storija o znamenitom ratniku i lopovu Conanu, barbaru iz Cimmerije. Hrvatski čitatelji će se tako prvi put upoznati s Conanovim pustolovinama u knjiškom obliku nakon što su ga upoznali iz istoimenog filma Johna Milliusa i stripa.

Tvorac Conana je američki pisac Robert E. Howard (1906-1936). O njegovom životu možemo saznati iz izvrsnog pogovora ovoj knjizi autora Glena Lorda. Lord je izostavio jedan zanimljiv podatak o Howardu na kojeg nam skreće pozornost Jacques Sadoul u svojoj knjizi "Povijest znanstvene fantastike". Kao dječak slabašan (baš kao i Arnold Swarzeneger, tumač Conana u Milliusovom filmu) Howard je vježbanjem stekao zavidne mišiće. Ipak ostao je tankoćutan i izvršio samoubojstvo kad je saznao da će mu majka umrijeti.

Howard je napisao dvadeset i jednu storiju o Conanu od kojih je sedamnaest izvorno objavljeno u časopisu "Weird Tales" od 1932. do 1936. godine. U knjiškom obliku ove storije su objavljene u pet knjiga od 1950. do 1955. godine. Potom je objavljen još čitav niz različitih izdanja s promjenjenim naslovima i obimnim dopisivanjima Conanovih pustolovina koja su radila uglavnom trojica autora Louis Sprague De Camp, Lin Carter i Bjorn Niberg.

Lin Carter (1930.- 1988.) pisac brojnih djela znanstvene i epske fantastike je bio pod snažnim Howardovim utjecajem. Osim u ovim knjigama o Conanu je to posebice izražajno u njegovoj seriji o Zelenoj zvijezdi. Zbirka priča "King Kull" (1967) također je plod Carterove "suradnje" s Howardom.

Ova knjiga je objavljena 1967. godine. Na hrvatski jezik ju je prevela Blanka Hrvat. Po mišljenju kritike dodaci De Campa i Cartera zaostaju po kvaliteti od izvornih Howardovih priča o Conanu. Ali uzbudljivost im se ne može poreći.

Knjiga "Conan" je izvrsno likovno opremljena. Svakako treba pohvaliti naslovnicu Esada T. Ribića. Kao nezahtjevno štivo namijenjeno prvenstveno mladeži koja je do sada čitala stripove o Conanu ova knjiga je ispunila svoj zadatak.

Na poečtku se nalazi ulomak iz eseja Roberta E. Howarda "Hyborijsko doba" u kome se čitatelj može upoznati s pretpoviješću vremena u koje je autor smjestio radnju storija o Conanu. Slijedi dio legendarnih Nemedianskih kronika koji se odnosi na Conana. U poglavlju "Biće u grobnici" Conan je još dječak ali izuzetno snažan i hrabar. Saznajemo potom kako se Conan domogao svoga mača. Conanu je najsličniji od drugih egzotičnih junaka nama mnogo poznatiji Tarzan Edgara Ricea Burroughsa čija dobra polovica pustolovina spada u znanstvenu odnosno epsku fantastiku.

U drugom poglavlju Conan dolazi u Artenjun, "Grad lopova" gdje će i sam postati lopov. Prvi njegov cilj bit će krađa neprocnjenjivog dragulja po imenu Slonovo srce. Slijedi odlazak u drevni grad Larshu gdje će se domoći sedam bajoslovnih zelenih dragulja. Na putu do cilja Conanu će se ispriječiti razna čudovišta (poput ogromnog pauka), zli čarobnjaci i razni demoni. Društvo će mu praviti zanosne ljepotice i drugi hrabri ratnici.